Grad Zagreb je 22. ožujka 2020. godine tijekom potresa doživio velika građevinsko-infrastrukturna oštećenja te posljedično ostavio velik negativan utjecaj na socijalno-ekonomski aspekt života u tom dijelu grada.

Povijesno-urbanističko-arhitektonsko-građevinski pogled ukazuje da centar Zagreba spada u povijesno-kulturnu zaštićenu zonu u kojoj su tijekom rekonstrukcije (revitalizacije), osim stvaranja uvjeta za kvalitetno stanovanje i boravak, nužni i veliki konzervatorski angažmani.

Energetski pogled, koji je predmet ovog Stajališta, ne može biti jednostran nego mora obuhvatiti mnoštvo drugih disciplina uvažavajući kompleksnost gradskog urbanog sustava gdje je čovjek danas, ali i u budućnosti, najvažniji, ali i dinamički faktor.

Osim ciljeva politike koji su postavljeni na međunarodnoj, Europskoj i nacionalnoj razini, građani su sve više zabrinuti zbog pitanja održivosti, stvarajući tako povoljan ekonomski i socijalni kontekst za ekonomsku i energetsku tranziciju.

Potpisnici ovog Stajališta:

• Imajući u vidu da dosadašnji životni stil ima vidljive negativne učinke zbog korištenja fosilnih goriva (klimatske promjene, bolesti povezane sa zagađenjem, učinci zagađenja na floru i faunu i sl.) uzrokuju porast zabrinutosti kod građana koji sve više traže održiva rješenja i ponašanja;
• Imajući u vidu da su sve generacije, a posebice mlade kojima moramo ostaviti održivi planet, sve svjesnije hitnosti energetske tranzicije;
• Imajući u vidu da su zaštita okoliša i borba protiv klimatskih promjena prioritet Europske unije u godinama koje dolaze (nedavnim istraživanjem Europske komisije pokazalo se da 67% sudionika ovo pitanje stavlja na prvo mjesto dnevnog reda donositeljima politika u EU);
• Imajući u vidu da će u vremenu koje dolazi biti bitno promijenjen način na koji se energija proizvodi, distribuira i koristi (svi će sustavi biti povezanim, naprednim, učinkovitim, otpornim i prije svega održivim;
• Imajući u vidu da se tehnološki napredak u energetskom sektoru zbiva svakodnevno i da pad troškova tehnologija znatno doprinosi energetskoj tranziciji;
• Imajući u vidu da se danas povećava usredotočenost na korporativnu i društvenu odgovornost povezanu za održivost;
• Imajući u vidu da zelene investicije na globalnoj razini neprestano rastu stvarajući održivo i povoljno okruženje za ostvarenje tzv. net-zero gospodarstva;
• Imajući u vidu da je Hrvatska bogata obnovljivim izvorima energije i da je time energetska tranzicija ostvariva na nacionalnom teritoriju;
• Imajući u vidu da je kružna ekonomija danas stvarnost, a sutra neodgodiva obveza; i
• Imajući u vidu da je „Zeleni dogovor“ na razini Europske unije snažan vjetar u leđa energetskoj tranziciji.

Smatraju da:

• Grad Zagreb treba iskoristiti svaku priliku, a poglavito sada kada treba uložiti značajna sredstva za obnovu Donjeg i Gornjeg grada, da krene prema konceptu „pametnog grada“ stvarajući urbane ekosustave gdje su ljudi i objekti međusobno povezani i u stanju su:
• povećati produktivnost resursa,
• poboljšati uporabu energije i
• povećati kvalitetu života građana.

Potpisnici ovog Stajališta predlažu sedam smjernica razvoja za transformiranje u „Zagreb pametan Grad“, a to su:

• Mobilnost: temeljni element pametnog grada i priprema inteligentnih prometnih sustava, koji integriraju moderne tehnologije za upravljanje mobilnošću;
• Zgrade: energetski efikasne, inteligentne, dinamične i reaktivne, tj. sposobne otkriti ono što se događa iznutra i oko njih samih. Pametne zgrade opremljene senzorima kroz koje sakupljaju podatke, obrađuju i pretvaraju u upotrebljivu informaciju (npr. da mogu biti u mogućnosti prilagoditi grijanje i osvjetljenje na temelju vremenskih uvjeta i prisutnosti stanara ili da mogu kupovati/proizvoditi energiju ovisno o ponudi i potražnji i sl.);
• Usluge: u kontekstu Pametnog grada usluge su bitna sastavnica odnosa ponude i potražnje. Posebno je to bitno u praćenju uporabe resursa i njihove uporabe na učinkovit način s što nižim ugljičnim otiskom;
• Ljudi: kritičan element za uspjeh svakog projekta, pa tako i Projekta pametnog grada, su dionici sustava, a prije svega korisnici koji trebaju biti središtu procesa transformacije stvarajući unutarnju sinergiju za ubrzanje i optimiranje evolucije grada;
• Upravljanje: u otvorenom i stalno promjenjivom sustavu važno je da su javna uprava i donositelji odluka spremni suočiti se sa sadašnjim, ali prije svega nadolazećim transformacijama. Politike upravljanja trebaju predstavljati svojevrsno čvorište suradnje između različitih aktera (ekonomskih, pravnih i vladinih), a koji su uključeni u proces transformacija grada; i
• Naslijeđeni troškovi: izbjegavanje naslijeđenih troškova (engl. Stranded Cost): važni su prilikom donošenja odluka o investiranju. Tijekom svekolike, a posebno tijekom energetske tranzicije treba maksimalno izbjegavati ulaganje u infrastrukturu i opremu koja, zbog klimatskih ciljeva, neće biti iskorištena u cijelom životnom vijeku. Time se minimizira socio-ekonomska šteta zajednici i građanima od ulaganju u klimatski nekompatibilnu opremu.
• Planiranje: uspostava dugoročnog planiranja energetskih mrežnih sustava s mogućnošću zoniranja (uspostava zona s planiranim sustavom grijanja) da bi se optimirali troškovi.

Potpisnici ovog Stajališta sugeriraju institucijama Grada, Vladi Republike Hrvatske i građanima:

• da se pristupi rekonstrukciji Donjeg i Gornjeg grada prema načelima razvoja „Pametnog grada“,
• da se uvaže smjernice ovog dokumenta,
• da se u donošenju politika promišlja multidisciplinarno,
• da se krene u razvoj „Pametne toplinske mreže“ u području Donjeg i Gornjeg Grada,
• da se regulatorno omogući tržište toplinske energije te,
• da se proizvođačima i potrošačima omogući da rabe tehnološki suvremene, a ekonomski isplative tehnologije bez naslijeđenih troškova.

Uredio Odjel energijskih sustava

Akademija tehničkih znanosti Hrvatske