Akademija tehničkih znanosti Hrvatske

Login

 

Objavljena je knjiga:

Measurement and Analysis of Human Locomotion”, u izdanju Springer, urednik Vladimir Medved:

https://link.springer.com/book/10.1007/978-3-030-79685-3

“Measurement and analysis of human locomotion” (Mjerenje i analiza ljudskog kretanja) djelo je multidisciplinarnog autorskog tima sa Sveučilišta u Zagrebu, iz zagrebačkog Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice, iz Kinematike – Poliklinike za ortopediju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u Zagrebu, sa Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta u Salernu, Italija, što uključuje inženjere, liječnike, kineziologa i sportskog znanstvenika.

Tim čine: Daniele Albano, Odsjek za humanističke, filozofske i odgojne znanosti, Sveučilište u Salernu, Fisciano (SA), Italija; Boris Božić, Klinika za neurokirurgiju, Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Zagreb; Mario Cifrek, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb; Nikica Daraboš, Medicinski fakultet, Sveučilište u Splitu, Split; Igor Gruić, Kineziološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb; Vladimir Medved, Kineziološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb (u mirovini); Maja Mirković, Kinematika-Poliklinika za ortopediju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, Zagreb; Marko Pećina, Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb (u mirovini); Tomislav Pribanić, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb; Marija Rakovac, Kineziološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb i Rodolfo Vastola, Odsjek za humanističke, filozofske i odgojne znanosti, Sveučilište u Salernu, Fisciano (SA), Italija.

Tri člana autorskog tima: Vladimir Medved, Mario Cifrek i Tomislav Pribanić članovi su HATZ-a u Odjelu sustava i kibernetike.

Čovječje kretanje predmetom je interesa u mnogim područjima poput sportskih aktivnosti, medicine, umjetničkog performansa, a također, uz malo širu perspektivu, ergonomije, prometnih znanosti, didaktike itd. Suvremeni pristup proučavanju pokreta i lokomocije čovječjeg tijela karakterizira mogućnost primjene različitih tehničkih rješenja koja omogućuju kvantitativno „zahvaćanje“ i, posljedično, analizu i dijagnostiku fenomena kretanja, utemeljeno na zakonitostima klasične fizike te fiziologije. To je i fokus ove knjige, čiji je cilj uvesti, sažeto opisati, objasniti i ilustrirati takve uporabe. Između navedenih područja primjene knjiga je u prvom redu usmjerena na medicinu te na sportske aktivnosti.

Polazeći iz povijesne perspektive, predstavljena je i objašnjena ideja studija ljudske lokomocije primjenom tehničkih mjernih uređaja te uključivanjem mjernih podataka u fizički prikaz i kvantifikaciju kretanja tijela kao cjeline; pristup poznat kao inverzna dinamika. Unutar ovog pristupa kao svojevrsnog krovnog koncepta opisane su komponente mjernih sustava uključujući relevantne metode obrade signala i podataka. Opisani su suvremeni uređaji za motion capture ljudskog tijela mjerenjem njegove kinematike, kinetike i površinske elektromiografije (surface EMG); svi sustavi se rabe dominantno – no ne i isključivo – u okruženju laboratorija za analizu ljudskog kretanja.

S orijentacijom uglavnom na posturu i hod, no uključujući i odabrane primjere kretnih struktura tijekom prakticiranja kinezioloških i sportskih aktivnosti, u knjizi su predstavljene osnove biomehaničkog i pristupa biomedicinskog inženjerstva ovoj temi. Ona ilustrira kako podatci prikupljeni i obrađeni suvremenim tehničkim uređajima i postupcima mogu nadopuniti tradicionalno stručno znanje kineziologa i/ili liječnika. Motivirana potrebom za nastavnom građom istoimenog kolegija u okviru Studija medicine na engleskom jeziku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji se (kolegij) izvodi od 2005. godine, knjiga je primjenjiva i šire kao znanstvena referenca, udžbenik na tehničkim, medicinskim i kineziološkim fakultetima, odnosno referenca za odgovarajuće institutske i kliničke radne sredine.

Ovo interdisciplinarno djelo primjenjivo je u područjima sporta, tjelesnih aktivnosti, kao i u medicinskoj dijagnostici i rehabilitaciji. Praktične primjene mogu npr. biti procjena učinkovitosti ljudskog hoda; procjena lokalnog umora skeletnih mišića pri tjelesnom vježbanju; biomehanička procjena traumatoloških stanja koja zahtijevaju ortopedsko liječenje i slično.