Akademija tehničkih znanosti Hrvatske

Login

U organizaciji Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ) – Odbora za suradnju s gospodarstvom i regionalnu suradnju HATZ-a održan je 01. srpnja 2015. Okrugli stol pod naslovom „Primjena novih tehnologija u razvoju prehrambenih proizvoda – stanje u EU i perspektiva u RH do 2020. Okrugli stol održan je u sklopu 8. stručnog skupa „Funkcionalna hrana“ u vijećnici Hrvatske gospodarske komore, Rooseveltov trg 2, u Zagrebu. U organizaciji Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ) – Odbora za suradnju s gospodarstvom i regionalnu suradnju HATZ-a održan je 01. srpnja 2015. Okrugli stol pod naslovom „Primjena novih tehnologija u razvoju prehrambenih proizvoda – stanje u EU i perspektiva u RH do 2020. Okrugli stol održan je u sklopu 8. stručnog skupa „Funkcionalna hrana“ u vijećnici Hrvatske gospodarske komore, Rooseveltov trg 2, u Zagrebu.

Panelisti okruglog stola bili su: dr. sc. Milica Gačić, voditeljica Centra za kontrolu namirnica PBF-a; doc.dr.sc. Darija Vranešić-Bender, nutricionistica i vlasnica tvrtke „Vitaminoteka“d.o.o; Diana Gluhak, mag. nutric., nutricionistica i vlasnica tvrtke „Sparkle“; Božica Marković, HGK, direktorica sektora za poljoprivredu, prehrambenu tehnologiju i šumarstvo; Matko Šeremet, vlasnik tvrtke „Aronija live“ d.o.o.; Zoran Šimunić, MBA, vlasnik tvrtke „Naše klasje“d.o.o. Moderator Okruglog stola bio je prof. dr. sc. Damir Ježek s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U radu Okruglog stola sudjelovalo je tridesetak sudionika, među njima i prof. dr. sc. Nedjeljko Perić, predsjednik Odbora za suradnju s gospodarstvom i regionalnu suradnju HATZ-a.

Prof. Perić je u najavi skupa istakao kako je ovaj okrugli stol jedan iz serije okruglih stolova čije je održavanje inicirao Odbor za suradnju s gospodarstvom i regionalnu suradnju HATZ-a. Namjera HATZ-a je da se na ovakvim okruglim stolovima kroz osmišljena predavanja raspravlja i potiče tehnološko-organizacijsko unaprjeđenje hrvatskog gospodarstva. Svaki od okruglih stolova usmjeren je na aktualna pitanja jednog od važnih sektora hrvatskog gospodarstva. Na svaki od okruglih stolova pozivaju se kompetentni predavači iz proizvodnog i korisničkog sektora te znanstvene zajednice. Cilj okruglih stolova je ojačati komunikaciju, informiranost i povezanost gospodarstva i HATZ te omogućiti ostvarivanje novih konkretnih projekata za unaprjeđenje i poboljšanje tehnoloških rješenja u proizvodnji te posebice poticati inovacije kao temelj konkurentnosti i gospodarskog rasta.

Na početku Okruglog stola uvodno predavanje na temu „Nove netermalne tehnologije u razvoju prehrambenih proizvoda“ održao je dr.sc. Sven Karlović s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nakon toga prof. Ježek je naglasio da će osnovni cilj ovog okruglog stola biti pronalaženje odgovora na niz pitanja. Što znanstvenici trebaju znati kada dolaze s novim idejama i tehnološkim rješenjima u industriju i da li je industrija financijski spremna u ovim tržišnim uvjetima koji su u EU i RH, poduprijeti takve ideje? Posebice, koji su glavni argumenti za implemetaciju jedne takve tehnologije u prehrambenu industriju ili u industriju općenito? Što načelno industriju najviše zanima kod takvih tehnologija te ima li industrija mogućnosti razvijati i pratiti razvoj takve tehnologije? Prepoznaje li industrija što joj je trenutno bitno za njihov tehnološki razvoj s obzirom na stanje u EU i perspektive razvoja prehrambene industrije u RH do 2020. godine?

Iz navedenog su proizašla i pitanja na koja bi Okrugli stol trebao dati odgovarajuće odgovore: Koliko je industrija spremna i fleksibilna u primjeni novih tehnologija i njihovoj implementaciji u već postojeći sustav? Koliko je važan profit u odnosu na kvalitetu proizvoda i što industrija želi znati kada im se predlažu nove tehnologije? Da li smo u stanju pratiti i kontrolirati kvalitetu takvih novih prehrambenih proizvoda i do koje mjere te postoje li odgovarajuća legislativa u EU i u RH u svezi istog? Ima li kakvih ograničenja u plasmanu ili proizvodnji takvih prehrambenih proizvoda na prostoru EU-a i RH? Vodi li se dovoljno brige o nutritivnim i organoleptičkim karakteristikama takvih novih prehrambenih proizvoda i da li uopće takve nove tehnologije znatnije utječu na strukturu novih proizvoda i u kojoj mjeri? Kavka je percepcija o takvim proizvodima u javnosti, među potrošačima, u odnosu na način proizvodnje ili na njihove nutritivne i organoleptične karakteristike i kakvo je opće saznanje o tome? Možemo li ostvariti zajedničku suradnju kroz projekte  EU fondova između industrije i znanosti u daljnjem razvoju novih tehnologija ili su sudjelovanja koje takvi fondovi traže od tvrtki preveliki problem i izazov u odnosu na njihovo trenutno financijsko stanje te postoji li rješenja za isto?.

Nakon rasprave u kojoj su sudjelovali panelisti i auditorij Okruglog stola može se zaključiti da se ovakvom organizacijom i održavanjem okruglih stolova ostvaruje značaj, posebice s različitog stanovišta prehrambene struke, u boljem jačanju i razumijevanju odnosa između industrije i znanosti. Budući da su prehrambena i fermentativna industrija u RH značajan segment gospodarskog razvoja, ovim okruglim stolom pokazalo se da je ovakav način komunikacije odlična poveznica između znanosti i industrije s ciljem unapređenja znanstvenoga i gospodarskog razvoja Hrvatske kroz unaprjeđenje postojećih i razvoj novih tehnologija. Cilj okruglog stola je bio da se naglasi kontinuirano praćenje tendencija razvoja tržišta novim tehnologijama i proizvodima. Isto tako, važno je kroz ovakvu otvorenu raspravu ukazati na značaj ulaganja u razvoj znanosti s konačnim ciljem primjene i razvoja prehrambene industrije i razvoj takvih proizvoda u RH. Također, jedan od zaključaka je i organizirati bolju opću informiranost potrošača o novim tehnologijama, njihovoj primjeni u proizvodnji novih proizvoda, a posebice u razvoju funkcionalne hrane općenito, kao i o hrvatskim nutritivno visokovrijednim prehrambenim proizvodima. Jedan od zaključaka je i da se male tvrke u primjeni ovakvih novih tehnologija, radi velike početne nabavne cijene uređaja, trebaju udružiti u klastere ili zadruge radi zaštite i ostvarivanja bolje financijske i druge pozicije na tržištu.

Prof.dr.sc. Damir Ježek